Kreativnost
Kreativnost je pojava koja je mnogo ispitivana, međutim o kojoj se toliko malo zna sa velikom sigurnošću, a koja ipak, možda zbog svoje zagonetne prirode privlači veliku pažnju kako istraživača, prosvjetnih radnika, tako i laika. Razni oblici nadarenosti ili talenta (kao što su slikarstvo, pjevanje i sl.) privlačili su pažnju istraživača. Pojam kreativnosti srećemo još i u vrijeme antičke Grčke i Rima koja se u to vrijeme tumačila kao djelo spoljašnih sila, dar muza ili bogova. Kad gledamo na kreativnost najčešće je vezujemo za umjetnike, naučnike i ljude sa visokom inteligencijom koji su svojim djelima doprinjeli čovječanstvu, da bi se sada ona ispitivala i kod ,,običnih ljudi”. Kreativnost se često vezuje i za onu drugu ,,tamnu stranu psihe”, za ,,luđake” , te je i sam stav prema ovom konstruktu često bivao ambivalentan.
Kada govorimo o izvoru kreativnosti i odakle on potiče, namaće se pitanje da li je to osobina ili vještina koja se može naučiti, steći, da li je urođena i da li je svi nosimo u sebi. Danas se veliki broj istraživača slaže sa tim da svi posjedujemo kreativnost i autentičnost, a određen broj ljudi otkrije ove aspekte ličnosti kroz psihoterapeutski proces. Takođe, ispitivanje pojave kreativnosti i analiziranjem velikih kreativaca, psiholozi su doprinjeli razumijevanju i povezivanju određenih osobina ličnosti sa kreativnošću.
Kreativnost se definiše kao skup osobina i sposobnosti koje su potrebne određenoj individui da uoči, otkrije, predvidi i doživi stvari i pojave na sebi svojstven i autentičan način. Te osobine kreativnom pojedincu pružaju mogućnost da svoj doživljaj svijeta pretvori u kreativno djelovanje koje će rezultirati nastankom kreativnog proizvoda.
Kreativna osoba je svaka individua koja nosi u sebi kreativni potencijal samim rođenjem, a da li će se on aktivirati zavisi o brojih faktora kreativnosti. Prema tome, sve osobe su kreativne na određenom nivou. Kreativna osoba treba da razmišlja smisleno, ali takođe da bude spremna i otvorena na različite alternative. Najvažnije osobine koje kreativna osoba ima su samopouzdanje i samopoštovanje, upornost i motivacija kao jedan od bitnijih faktora, otvorenost ka novim iskustvima, tolerancija na nepoznato i spremnost na rizike.
Kreativni proces jeste sam tok kreativnog djelovanja, koji se odnosi na slijed misli ili akcija. Ova faza dovodi do neobičnih ideja, dolazi do kombinovanja starog, tj. nadograđivanje novih ideja na već postojeće stanje.
Svako ima kreativni potencijal i svako može da otkrije svoj kreativni potencijal. Ljudi obično nisu svjesni svog potencijala, niti nas okruženje podstiče da budemo drugačiji i da pronađemo autentičnu snagu koju svaki pojedinac nosi u sebi.
Evo nekoliko načina kako otkriti svoj kreativni potencijal čija je efikasnost empirijski potvrđena:
Psihološka distanca– Ljudi obično preduzimaju mere udaljavanja od kreativne blokade tako što naprave pauzu, ali psihološka distanca može da ima daleko bolje efekte.Učesnici jedne studije koji su imali direkciju da misle o svom zadatku koji treba da izvrše kao da je dalek od njih, rešili su dvostruko više zadataka u odnosu na grupu koja je svoj zadatak doživljavala kao blizak Kako? Probajte svoj kreativni zadatak da zamislite kao dalek i nepovezan sa vama na bilo koji način. Ovakav pristup može dovesti do pomeranja granica koje u razmišljanju sami sebi namećemo.
Put u budućnost- Kao i psihološka, vremenska distanca može povećati kreativnost. U jednom istražovanju, istraživači su rekli ispitanicima da misle o tome kako će njihovi životi izgledali za godinu dana. Oni su imali više pronicljivih i kreativnih rešenja za aktuelne probleme nego oni koji su razmišljali kako će im život izgledati sutra. Kako? Vremenski se projektujte – gledajte na svoj zadatak kao da je jednu, deset ili hiljadu godina daleko od vas.
Iskoristite loša raspoloženja- Pozitivna emocionalna stanja poboljšavaju fleksibilno mišljenje i rešavanje problema, pa se generalno smatraju prijateljem kreativnosti. Međutim, negativne emocije takođe mogu dovesti do povećanja kreativnosti. Jedna studija sprovedena sa 161 zaposlenom pokazala je da se kreativnost povećala kada su i pozitivne i negative emocije doživljavane intenzivno. Izgleda da su zaposleni dramatične događaje na svojim radnim mestima koristili na konstruktivan način. Kako? Negativna raspoloženja mogu biti neprijatelji kreativnosti, ali pokušajte da nađete način da ih konstruktivno iskoristite – možete biti iznenađeni efektima!
Iryna Ovcharenko
