Bosna i Hercegovina

“Ima negdje, Zemlja jedna,

Plemenita, topla, čedna.

Ima jedna Zemlja snena,

Lijepa, nježna, kao žena!

Ima jedna rajska bašta,

U kojoj se voli, prašta.

U toj bašti ruža rosna,

Ima jedna Zemlja Bosna!”

– Branko Ćopić, pjesnik

Bosna i Hercegovina je država u jugoistočnoj Evropi, smještena na zapadu Balkanskog poluostrva. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, a na jugoistoku s Crnom Gorom. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine Neum, izlazi na Jadransko more. Glavni i najveći grad države je Sarajevo.
U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Bošnjaci su etnička većina. Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: Albanci, Crnogorci, Jevreji, Makedonci, Romi, Slovenci, Turci i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance.
Država je s visokim stepenom indeksa ljudskog razvoja, s ekonomijom kojom dominiraju industrija i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom turističkogi uslužnog sektora.
Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu, kuhinji, eklektičnoj i jedinstvenoj muzici, arhitekturi i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.

BiH je zemlja koja danas nudi bogatstvo resursa i prirodnih ljepota, atraktivne lokacije. Najveće bogatstvo Bosne i Hercegovine su bogate šume, te kristalno čiste planinske rijeke. Posljednjih godina je na rijekama Uni, Vrbasu, Drini i Neretvi nastala ekspanzija raftinga. U BiH postoje i velika nalazišta kamene soli, gipsa, željeza, boksita, itd. Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. Termalni izvori smješteni su u Tešnju, Ilidži, Kiseljaku, Laktašima, Višegradu i drugim mjestima.

Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala utjecaj na ostale zemlje Balkana. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti kao što je muzika, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremeni mediji.
Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika Nobelove nagrade: Vladimir Prelog, koji se rodio u Sarajevu, za hemiju 1975. godine i Ivo Andrić 1961. godine za književnost.
Muzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja.
Bosanskohercegovačku književnost čine mnoga poznata djela. Ivo Andrić je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za “kompletan književni opus o historiji jednog naroda”. Vrhunac tog rada je bio roman “Na Drini ćuprija“.
Poznati slikari iz Bosne i Hercegovine su Virgilije Nevjestić, Ljubo Lah, Mersad Berber, Affan Ramić, Safet Zec, Ismar Mujezinović i mnogi drugi.
Bosna i Hercegovina dala je i brojne književnike kao što su pjesnici Antun Branko Šimić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Mak Dizdar, te pisci Ivo Andrić, Meša Selimović,, Branko Ćopić, Miljenko Jergović, Isak Samokovlija i Petar Kočić.
Neki od poznatih bosanskohercegovački filmskih djelatnika su: Hajrudin Krvavac-Šiba, Emir Kusturica, Mirza Idrizović, Danis Tanović, Jasmila Žbanić, Dino Mustafić, Srđan Vuletić, Aida Begić.
U modernoj glazbi poznati su izvođači  kao što su: Goran Bregović, Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Edo Maajka, Frenkie i Dino Merlin, a veliku popularnost su imali pop i rock sastavi npr. Bijelo dugme, Indexi, Plavi Orkestar, Zabranjeno Pušenje, Dubioza kolektiv.
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih sportaša.
Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su Josip Katalinski, Dušan Bajević, Miroslav Blažević, Ivica Osim, Faruk Hadžibegić, a od današanji su: Edin Džeko, Zvjezdan Misimović, Vedad Ibišević, Emir Spahić  i mnogi drugi.
Kulturu Bosne i Hercegovine nećete naći samo izloženu na zidovima muzeja, nego je možete vidjeti, primjerice, u obliku intrigantnih arabeski u džamijama, ili kao prelijepe rezbarije u drvetu tradicionalnog namještaja, odnosno u fascinantnom vezu na odjeći bosansko-hercegovačkih gorštaka. Suvremena kulturna scena je obilježena nedavnim ratnim događanjima, autorefleksijom ratnih strahota, ali i dosluhom sa svijetom, pa se smije ustvrditi da je u procvatu. Suvremena literatura, muzika te likovna umjetnost uključene su u stvaralačku obnovu zemlje. Glavni grad Sarajevo je, primjerice, poslije rata postalo domaćinom najprestižnijih filmskih i kazališnih i muzičkih festivala jugoistočne Evrope (Sarajevo Film Festival, MESS, Jazz Festival …).

Bosna i Hercegovina može biti ponosna i na gostoljubivost i gostoprimstvo, na postupanje prema gostu iz svijeta kao da je član porodice. Ma koje nacije ili vjere bilo, lokalno stanovništvo je uvijek prijateljski raspoloženo prema gostu. Dođite i uvjerite se u to. Bosanci i Hercegovci će se ostaviti svoga posla kako bi vam pomogli da nađete to što tražite a nerijetko pozivaju ljude u svoj dom na kafu. A jednom kada se nađete u nečijem domu kao gost, možete očekivati kraljevski tretman. Bosansko-hercegovačka gostoljubivost ne poznaje granice.

Đorđe Maksimović